2006-06-17
Govor Sulejmana Tihi?a, predsjednika SDA BiH na 4. redovnoj sjednici Glavnog odbora SDA o najzna?ajnijim pitanjma aktuelne politi?ke situacije u BiH
Kada je rije? o ratnim zlo?incima, pažnju i podršku moramo usmjeriti prema Sudu i Tužilaštvu BH...

Draga bra?o i sestre, Dame i gospodo, Obra?anje Sulejmana Tihi?a, predsjednika SDA BiH na ?etvrtoj redovnoj sjednici Glavnog odbora Stranke demokratske akcije...Aktualnu politi?ku situaciju karakteriše nekoliko uporednih procesa. U prvom redu, to su aktivnosti na provo?enju reformi fiskalnog, obrazovnog, administrativnog, pravosudnog, sigurnosnog, policijskog i odbrambenog sistema. Doga?anja u regionu tako?er uti?u na prilike u našoj zemlji. U prvom redu, to je odluka o nezavisnosti Crne Gore i predstoje?a odluka o statusu Kosova. Refleksija na te procese bile su izjave o mogu?em referendumu za otcjepljenje RS, obnavljanju specijalnih odnosa entiteta RS sa Srbijom itd. Blokade u raspodjeli prihoda od indirektnog oporezivanja i provo?enja Sporazuma o reformi policije koje dolaze iz RS logi?an su slijed aktivnosti prema destabilizaciji stanja u Bosni i Hercegovini. Ovakvom razvoju doga?aja pogoduje neusvajanje amandmana na Ustav Bosne i Hercegovine i radikalizacija prilika do koje je potom došlo. Kada se tome doda namjera me?unarodne zajednice da visokog predstavnika transformira u specjalnog predstavnika EU i ukine bonske ovlasti, onda imamo dovoljno razloga za ozbiljnu zabrinutost, možda više nego ikada od potpisivanja Dejtonskog sporazuma do sada. Svakako, tu je i okon?anje spora po Tužbi Bosne i Hercegovine protiv DZ Srbije i Crne Gore, hapšenje i su?enje preostalim ratnim zlo?incima itd. Ustavni amandmani Iako su amandmani na Ustav Bosne i Hercegovine, kao prva faza reforme ustavnog sistema, dobili podršku ve?ine gra?ana i preko 60% zastupnika Zastupni?kog doma Parlamenta Bosne i Hercegovine, nisu usvojeni jer su nedostajala 2 glasa. Razo?arenje i zabrinutost zbog neusvajanja amandmana i propuštene šanse izrazili su Sjedinjene Ameri?ke Države, Evropska unija, Vije?e Evrope, OSCE i gotovo sve prijateljske zemlje. Osim što je zaustavljena reforma ustavnog sistema i dovedena u pitanje druga faza, neusvajanje amandmana može imati dugoro?no štetne posljedice po Bosnu i Hercegovinu. Došlo je do radikalizacije politi?ke situacije na svim stranama, koja sve više eskalira, posebno u RS. Umjesto da se skoncentrišemo na rješavanje ekonomskih, socijalnih i životnih pitanja, izborna kampanja, koja je de facto ve? po?ela, dobija nacionalisti?ke dimenzije. To nikada nije bilo dobro za Bosnu i Hercegovinu. To koriste i protivnici reforme policije, ali i drugih reformskih procesa. Da smo usvojili amandmane koji su predvidjeli isklju?ivu nadležnost države u oblasti odbrane i sigurnosti, protivnici reforme policije ne bi imali osnova za blokiranje. Najnovija zbivanja u državnom parlamentu upravo to potvr?uju. U svakom slu?aju, zbog neusvajanja amandmana bit ?e usporen put Bosne i Hercegovine prema EU i NATO. U ovom trenutku ne mogu predvidjeti sve mogu?e posljedice neusvajanja amandmana i veoma smo zabrinuti zbog toga. Odgovornost snose stranke i pojedinci koji su glasali PROTIV amandmana. Oni su se ponijeli neodgovorno, kao da smo imali ponu?eno bolje rješenje. Nažalost, zahvaljuju?i njima, dobili smo najgore, a to je postoje?e stanje! Teško je zamisliti kako ?e Bosna i Hercegovina dalje funkcionirati, posebno ispunjavati uvjete na evropskom putu sa ovakvim Predsjedništvom i Vije?em ministara koji gotovo sve odluke donose konsenzusom, Zastupni?kim domom koji ima samo 42 poslanika i Domom naroda koji mora potvrditi svaku odluku Zastupni?kog doma. situacija u regionu Na referendumu održanom 21. maja 2006. godine, gra?ani Crne Gore opredijelili su se za nezavisnost. To je ura?eno u skladu sa standardima koje je postavila Evropska unija. Mi smo podržali slobodno izraženu volju gra?ana Crne Gore, kao nastavak procesa osamostaljenja bivših jugoslavenskih republika. Sa Crnom Gorom želimo graditi prijateljske i dobrosusjedske odnose, o?ekuju?i da Crna Gora revidira svoj stav o u?eš?u u agresiji i stradanjima gra?ana Bosne i Hercegovine. Posebno o?ekujemo da se budu istraženi i procesuirani slu?ajevi hapšenja bh. gra?ana na podru?ju Crne Gore koji su izru?eni vlastima RS i kasnije ubijeni. Odluka o budu?em statusu Kosova bit ?e, najvjerovatnije, donesena do kraja ove godine. Smatramo da budu?i status Kosova treba riješiti mirnim putem, pregovorima izme?u Beograda i Prištine, u skladu sa principima kontakt grupe, što podrazumijeva i osiguranja kolektivnih prava nealbanskog stanovništva, shodno evropskim standardima. Odlu?no odbacujemo bilo kakav pokušaj dovo?enja u vezu statusa Kosova sa teritorijalnim integritetom i suverenitetom Bosne i Hercegovine. Izjave iz RS o referendumu Nakon referenduma o osamostaljenju Crne Gore, uslijedile su, u najmanju ruku, neprimjerene i neozbiljne izjave politi?ara iz RS o mogu?em referendumu za otcjepljenje RS. U tome je, u više navrata, prednja?io premijer RS i predsjednik SNSD Milorad Dodik. Ovakve izjave su antidejtonski ?in jer zadiru u teritorijalni integritet i suverenitet države Bosne i Hercegovine. Za provo?enje referenduma u Bosni i Hercegovini potrebna je suglasnost sva tri naroda, i takvu odluku može donijeti samo Parlament BiH. Za donošenje odluke o referendumu u jednom dijelu Bosne i Hercegovine sa ciljem otcjepljenja ne postoji ustavno uporište. Osim toga, ne postoje ni ozbiljne politi?ke snage kako u BiH, tako ni inozemstvu, koje bi podržale takav ?in. I 1992. godine pokušali su podijeliti Bosnu i Hercegovinu i u tome nisu uspjeli! Tadašnje snage podjele bile su daleko snažnije, jer su imale podršku iz susjednih zemalja, a u BiH stacionirane njihove vojne snage. Me?unarodna zajednica je tada bila neodlu?na, a Bosna i Hercegovina tek proglasila nezavisnost. Danas je situacija sasvim druk?ija. Snage podjele, kako u tako i izvan BiH, daleko su slabije, a Bosna i Hercegovina neupitna kao država. Evropska unija, SAD, i druge države i me?unarodne institucije osudile su takve izjave, negirale pravo na referendum i još jedanput potvrdile nepovredivost teritorijalnog integriteta i suvereniteta Bosne i Hercegovine. Pravdanje politi?ara iz RS da su ovakve izjave reakcija na zahtjeve za ukidanje entiteta RS, neprihvatljive su. Pitanje teritorijalne organizacije države je ustavno pitanje i stvar politi?kih razgovora, posebno u kontekstu promjena ustava. Me?utim, otcjepljenje dijela teritorije Bosne i Hercegovine jeste antiustavno djelovanje, jer Ustav isklju?ujue takvu mogu?nost. Specijalni odnosi Prema postoje?em Ustavu, postoji osnov za zaklju?enje sporazuma o specijalnim odnosima. Osim toga, takav sporazum treba da odobri Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine. Bez obzira na sve, smatram da ovakav sporazum predstavlja relikt prošlosti. Od ovog sporazuma odavno je odustala Republika Hrvatska, smatraju?i ga nepotrebnim. U prijedlogu amandmana, predvi?eno je da ovi sporazumi moraju biti u skladu sa evropskim standardima, kao što postoje sporazumi izme?u regija u evropskim zemljama. U svakom slu?aju, nije mogu?e zaklju?iti sporazum sa Srbijom, jer je to pravo imala bivša SRJ, a ne njeni dijelovi. Za to je potrebna suglasnost ne samo u okviru bivše državne zajednice, ve? i suglasnost druge strane, tj. Bosne i Hercegovine. U odnosu na postoje?i tekst sporazuma, došlo je do znatnih promjena u nadležnostima entiteta. Dio nadležnosti koje su bile predmet sporazuma, kao, npr. odbrana, sigurnost, porezi, prenesen je na državu Bosnu i Hercegovinu i ne mogu biti predmet specijalnih odnosa. U svakom slu?aju, izabrano je potpuno pogrešno vrijeme za razgovor o tome, neposredno nakon proglašenja nezavisnosti Crne Gore i izjava o referendumu. Provo?enje ostalih reformi Nakon neusvajanja amandmana na Ustav Bosne i Hercegovine, došlo je do zastoja u provo?enju policijske reforme i blokada u raspodjeli sredstava prikupljenih po osnovu indirektnog oporezivanja. U ovome ponovno prednja?i premijer RS Milorad Dodik. Smatram da je premijer iskoristio ?injenicu da amandmani nisu usvojeni, bez ikakvih posljedica po bilo koga. Zato vjeruje da i on na isti na?in može blokirati provedbu Sporazuma o reformi policije, koriste?i pritom neodlu?nost me?unarodne zajednice. U tome sigurno pogoduje ?injenica da sam Sporazm pruža mogu?nosti razli?itog tuma?enja. Uvjeren sam, da su usvojeni predloženi amandmani koji su predvi?ali isklju?ivu nadležnost države Bosne i Hercegovine za oblasti odbrane i sigurnosti, manevarski prostor Milorada Dodika bio bi znatno sužen. Zbog blokada omogu?enih Zakonom o indirektnom oporezivanju, premijer RS koristi mogu?nost veta pri donošenju odluke o raspodjeli sredstava, iako za to nema nikakvog uporišta u odgovaraju?em zakonu o raspodjeli tih prihoda. Me?unarodna zajednica – OHR Namjera me?unarodne zajednice jeste da svoje institucionalno djelovanje preko OHR transformira u specijalnog predstavnika EU. To ?e zna?iti napuštanje bonskih ovlasti, što smatram da se može negativno odraziti na rad institucija države Bosne i Hercegovine. Mišljenja sam da ova transformacija treba da bude ura?ena tek nakon ustavnih reformi. Aneks IV (Dejtonski ustav) ne može funkcionirati bez Aneksa X (Civilna implementacija – OHR). Tom prilikom bi, izme?u ostaloga, trebalo ugraditi i mehanizme deblokade rada institucija Bosne i Hercegovine i na?ina rješavanja i definiranja odnosa izme?u institucija države, entiteta i drugih razina vlasti. U svakom slu?aju, smatram da odluku o eventualnoj transformaciji OHR treba donijeti nakon izbora i usvajanja prve faze ustavnih reformi. Ukoliko bi se to desilo ranije, došlo bi do još ve?eg zastoja u reformskim procesima, odga?anja – odugovla?enja zapo?etih reformi sa ciljem zauzimanja novih pozicija za odnose koji slijede nakon isteka mandata OHR. Zato smo protiv ovakvih namjera sve dok se ne stvore ustavne i politi?ke pretpostavke. Smatram da sadašnja ustavna i politi?ka situacija ne pogoduje donošenju ovakve odluke. Suradnja sa Haškim tribunalom Tužba BiH protiv SCG za agresiju i genocid Suradnja sa Haškim tribunalom podrazumijeva hapšenje i izru?enje preostalih devet ratnih zlo?inaca sa liste Tribunala. Smatram da policijske i sigurnosne institucije u RS, ali i BiH, ne ?ine dovoljno, ili ?ine veoma malo na hapšenju i izru?enju preostalih haških optuženika. Zabrinuti smo zbog prekida pregovora EU sa Srbijom zbog nehapšenja Ratka Mladi?a i drugih ratnih zlo?inaca. To je poruka i Bosni i Hercegovini da Radovan Karadži? i drugi moraju biti uhapšeni i predati Tribunalu. Bojim se da, ukoliko to ne bude u?injeno, EU u odre?enom trenutku ne prekine pregovore sa BiH. Kada je rije? o ratnim zlo?incima, pažnju i podršku moramo usmjeriti prema Sudu i Tužilaštvu BH, te drugim lokalnim sudovima koji treba da procesuiraju ustupljene predmete Haškog tribunala, ali i hiljade drugih ratnih zlo?inaca. U tom pravcu, potrebno je usuglasiti kaznene odredbe entitetskih i državnih zakona, kako bi se uklonile proturje?nosti - najviša kazna, uklju?uju?i i ratni zlo?in, u entitetima 20, a na državnom nivou 45 godina! Devetog maja ove godine okon?ana je rasprava po Tužbi Bosne i Hercegovine protiv Državne Zajednice SCG zbog kršenja konvencije o spre?avanju genocida. Ova tužba nije usmjerena protiv bilo kojeg naroda, niti protiv dobrosusjedskih odnosa. Samo na temeljima istine i pravde možemo graditi bolju budu?nost. Presuda u ovom predmetu važna je kako zbog prošlosti, istine i pravde, tako i zarad budu?nosti. Smatram da nezavisnost Crne Gore ne?e uticati na ishod postupka. To pitanje ?e, vjerovatno, biti postavljeno u fazi utvr?ivanja iznosa naknade štete. Tada ?e Bosna i Hercegovina tužbeni zahtjev morati prilagoditi ?injenici da na tuženoj strani, umjesto jedne, imamo dvije države. Dame i gospodo, Zaklju?na razmatranja Vrijeme je pokazalo da Bosna i Hercegovina, i pored svih problema, ima perspektivu, ali samo sa realnom politikom, tj. korak po korak, pritom uvažavaju?i razli?itosti i ?injenicu da ona mora i treba da bude po mjeri svih njenih naroda i gra?ana. Svjesni smo želje i potrebe da se ide brže, ali isto tako da se stvari u Bosni i Hercegovini mogu rješavati samo dogovorom i kompromisom. U Bosni i Hercegovini se najbolje dokazuje teza da je politika vještina mogu?eg. Ne mislimo svi isto o Bosni i Hercegovini, niti je jednako volimo. Zbog toga moramo biti odgovorni kako bismo izbjegli podjele i sukobe, i sa?uvali mir. Radikalizacija stanja nije dobra i ide na štetu svih nas. Posebno SDA, kao državotvorna stranka, mora biti odgovorna u ovakvim teškim politi?kim prilikama i ne smije nasjesti na provokacije i posegnuti za radikalnom opcijom. To bi, upravo, odgovaralo protivnicima Bosne i Hercegovine jer je bi dovelo do još ve?ih podjela i sukoba. Naša odgovornost je ve?a jer ?esto moramo praviti ustupke i kompromise koji ponekad nisu popularni. Me?utim, ti kompromisi moraju biti principijelni i voditi rješavanju problema za dobrobit Bosne i Hercegovine. Mi nemamo i nikada nismo imali alternativu! Naša domovina je Bosna i Hercegovina! Moramo ?initi sve da je sa?uvamo i da u njoj nama, našoj djeci i budu?im generacijama bude bolje. Zato ovoj stranci nije svojstveno uskostrana?ko djelovanje. Dame i gospodo, Izbori Ovo je izborna godina, kada vršimo rekapitulaciju do sada u?injenoga i definiramo naš izborni program. To je prilika da analiziramo rad svih nas, kako pojedina?no, tako i zajedno. Bez obzira na odre?ena nesnalaženja, greške, propuste, uvjeren sam da smo ve?im dijelom ispunili naša izborna obe?anja. Najteže ?e biti objasniti loše rezultate kada je u pitanju gradnja koridora 5c, još uvijek visok procenat nezaposlenosti, zastoje u procesu privatizacije, problemi održivog O tome ?emo detaljnije govoriti drugom prilikom. O?ekujem da ?e i na narednim izborima SDA potvrditi poziciju ubjedljivo najja?e politi?ke stranke u Bosni i Hercegovini, da ?emo biti izborni pobjednici u 6 kantona – Sarajevski, Tuzlanski, Zeni?ko-Dobojski, Unsko-Sanski, Srednjebosnaski i Bosanskopodrinjski, a u ostalim biti druga stranka po rezultatima. Uvjeren sam da ?emo u RS zadržati poziciju najja?e nesrpske stranke, a u Federaciji BiH ostati najja?a stranka. Isto tako smatram da ?e naši kandidati biti izabrani na pozicije potpredsejdnika RS i ?lana Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Mislim da nam gra?ani još uvijek vjeruju i to moramo opravdati. Za ovakav rezultat, važno je i potrebno puno jedinstvo Stranke. Postavljene ciljeve možemo ostvariti samo ako smo jedinstveni. Naši gra?ani znaju – SA JAKOM SDA, JAKA JE I BiH! Hvala.