2006-08-17
INTERVJU: SULEJMAN TIHI?, predsjednik Predsjedništva BiH i predsjednik SDA za „SLOBODNU BOSNU“
Sa Lagumdžijom nemam nikakav sporazum, ni javni, ni tajni! To su podmetanja od onih koji su sa SDP-om bili u koaliciji ili podržavali tzv. Alijansu za promjene. To je ?isto licemjerje, jer je \"Avaz\", koji mene sada napada zbog komunikacije sa SDP-om, dodijelio dr. Lagumdžiji nagradu li?nost godine upravo u vrijeme tzv. montiranih politi?kih procesa!
SULEJMAN TIHI?, predsjednik Predsjedništva BiH i predsjednik SDA, u intervjuu za naš list komentira teroristi?ki napad na mezar svog predsjednika ALIJE IZETBEGOVI?A, medijsku hajku koja je pokrenuta protiv SDA, sukob s liderom Islamske zajednice MUSTAFOM ef. CERI?EM, predizborne \"?arke\" s HARISOM SILAJDŽI?EM

Sa predsjednikom Predsjedništva BiH i liderom Stranke demokratske akcije Sulejmanom Tihi?em urednik našeg lista razgovarao je u subotu, 12. augusta, 24 sata nakon što je nepoznati terorista oskrnavio mezar osniva?a SDA i nekadašnjeg predsjednika Predsjedništva BiH Alije Izetbegovi?a. Tihi? tokom razgovora nije mogao sakriti utu?enost i ogor?enje zbog ovog vandalskog ?ina. U daljem toku razgovora otvoreno je govorio o aktuelnim politi?kim prilikama, optužbama koje dolaze od njegovih politi?kih protivnika, stanju u najja?oj bošnja?koj politi?koj stranci. Gospodine Tihi?u, kako komentirate skrnavljenje mezara prvog predsjednika BiH Alije Izetbegovi?a? O?igledno je rije? o politi?ki motiviranoj akciji sa ciljem destabilizacije BiH i radikalizacije Bošnjaka. Nažalost, nemamo potpunih informacija da bismo mogli dati još precizniju ocjenu. Vjerujem da rušitelji BiH u tome ne?e uspjeti i da ne?emo upasti u postavljenu zamku.

NEKA DODIK I ?AVI? TUŽE RUSITELJE DŽAMIJA U BANJOJ LUCI

Skrnavljenje Izetbegovi?evog groba neki su doveli u vezu s problematiziranjem ratnih zlo?ina Petog korpusa Armije RBiH i generala Atifa Dudakovi?a. Jeste li možda malo pretvrdo stali iza generala Dudakovi?a? Od Tužilaštva sam, u prvom redu, tražio da i ovaj slu?aj, kao i brojne druge, uzme u nadležnost i na temelju ?injenica poduzme odgovaraju?e mjere. Protiv sam pritisaka za momentalna hapšenja i uop?e politiziranja slu?aja, kako to rade Milorad Dodik i Dragan ?avi?. Sta su ?ekali 11 godina?! Zašto prijave nisu podnijeli nadležni organi RS, jer to nije posao premijera i predsjednika entiteta? Ne sporim da je bilo pojedina?nih zlo?ina, ali to se nikako ne može porediti i izjedna?iti sa sistematskim i planskim masovnim zlo?inima vlasti RS po?injenim nad Bošnjacima i ostalim nesrbima! Sta se može porediti i izjedna?iti sa genocidom nad bošnja?kim stanovništvom Srebrenice?! Ni Dodik, ni ?avi? nemaju moralno pravo da pišu prijave i slu?aj politiziraju. Prije svega, morali su zatražiti istragu i procesuiranje onih koji su odgovorni za do sada otkrivenih 400 masovnih grobnica, do temelja srušene 642 džamije i potpuno ili djelimi?no uništenih 3000 drugih islamskih vjerskih i kulturnih objekata. To nisu u?inili ni Draža Mihailovi? i njegovi ?etnici u Drugom svjetskom ratu! Nisu pokrenuli niti jedan postupak protiv onih koji su organizirali preko 700 koncentracionih logora, prognali nekoliko stotina hiljada nesrba, silovali desetine hiljada Bošnjakinja itd.! Sramota je da se nisu pojavili ni na jednoj masovnoj grobnici. Sta je to nego dokaz da prikrivaju ratne zlo?ine i štite zlo?ince? Sve su to prešutjeli, a pišu prijavu protiv Dudakovi?a! Pa, u Banjoj Luci je 1993., gdje nije bilo ratnih dejstava, smšeno svih 16 džamija, a Dodik za to nije podnio krivi?nu prijavu iako dobro zna koje to uradio! Ali, zlo?ini se mogu po?initi i u samoodbrani... Ne sporim, ali ja sada govorim o odnosu prema zlo?inu. Govorim o pokušaju da se izjedna?i ono što se ne može ni porediti. Prije uspostave Haškog tribunala, Vije?e sigurnosti UN-a formiralo je ekspertnu komisiju za analizu ratnih zlo?ina na podru?ju bivše Jugoslavije. Prema toj analizi, oko 90% zlo?ina u BiH po?inile su srpske snage. 7% hrvatske, a 3% snage bh. vlade. Bosanske vlasti su, ne ?ekaju?i Haški tribunal, podigle preko 50 optužnica protiv osumnji?enih za ratne zlo?ine. Nekima su izre?ene višegodišnje kazne, ?ak i tokom rata. Naprimjer, sudski su kažnjene ubice fratara u Fojnici, procesuirani zlo?ini na Kazanima itd. Nismo to radili niti pod pritiskom, ni iz straha, ve? iz iskrenog uvjerenja da nijedan zlo?in ne smije ostati neotkriven, a po?initelji nekažnjeni. Vlasti RS to nisu radile kako tokom, tako ni poslije rata. Naprotiv, oni su godinama na sve mogu?e na?ine prikrivali i negirali postojanje ratnih zlo?ina, pružali logisti?ku i drugu pomo? haškim bjeguncima i zlo?incima. Radovan Karadži? i Ratko Mladi? su još uvijek na slobodi. Nisu podnijeli niti jednu krivi?nu prijavu za zlo?ine u Srebrenici. Pa, Dodik se hvalio kako za njegova mandata nije obnovljena niti jedna džamija! Moja polemika sa Dodikom i ?avi?em ima, dakle, tu dimenziju: jednostavno, ni jedan, ni drugi nemaju moralni kredibilitet da pišu prijave i pozivaju druge na odgovornost. Moraju to prvo dokazati procesuiranjem brojnih zlo?ina nad nesrbima. Jeste li vidjeli sporne snimke zlo?ina po?injenog u \"Oluji\" za koji se optužuju borci Armije BiH? Da, vidio sam ono što je prikazano na BHT. O tome sam kratko razgovarao i sa generalom Dudakovi?em. On tvrdi daje snimak (na kojem je i on) tendenciozno montiran i da su namjerno isje?eni neki važni dijelovi. Ja vjerujem da je Dudakovi?, odnosno 5. korpus, ?asno branio BiH i goloruki narod od uništenja. Što se ti?e pojedina?nih zlo?ina, svi moraju biti procesuirani. Ima li cijela ova akcija, usmjerena protiv Armije BiH i Dudakovi?a, politi?ku pozadinu? Bez ikakve sumnje. Oni koji su izvršili agresiju na BiH i po?inili genocid i ratne zlo?ine nad njenim stanovništvom sve vrijeme pokušavaju izjedna?iti nešto što se izjedna?iti ne može. Planske, sistematske i masovne zlo?ine sa pojedina?nim. Zašto sada? To treba posmatrati u širem kontekstu. Prije svega, mislim na rješavanje statusa Kosova, Zvani?ni Beograd pokušava dovesti u vezu status Kosova i RS. Zato je veoma važno oslabiti našu moralnu i politi?ku poziciju. Entitet Republika Srpska, dugoro?no gledano, ne može opstati jer je nastala na zlo?inu i genocidu. Njene temelje, pored ostaloga, ?ine i do sada prona?enih ?etiri stotine masovnih grobnica!

USTAVNI AMANDMANI BILI SU SPAS ZA BiH

Hrvatski premijer Ivo Sanader nedavno je izašao s prijedlogom da se organizira nova me?unarodna konferencija na kojoj bi se rješavala otvorena pitanja u BiH. Ima li ova inicijativa širu me?unarodnu podršku? Mislim da nema. Koliko ja znam, Sanader ovu ideju nije testirao kod najvažnijih me?unarodnih adresa, a i da jeste, prepostavljam da bi dobio negativan odgovor. Nije realno da se me?unarodna zajednica sada na taj na?in angažira u BiH. Upravo suprotno, ona od nas traži da sami rješavamo naša otvorena pitanja, uklju?uju?i i promjene Ustava. Oni su nam spremni pomo?i. Ja bih tako?er volio da nam neko iz Vije?a Evrope ili SAD-a napravi moderni, demokratski ustav, bez entiteta, ali to sada nije realno. Da li biste s ove distance i sada podržali predloženu reformu Ustava koja nije dobila dvotre?insku podršku Parlamenta BiH? Apsolutno! ?ak i snažnije nego što sam to ?inio prije nekoliko mjeseci. Tek se sada, ustvari, vidi kakvu smo šansu propustili. Bili smo nadomak nekih važnih, temeljnih rješenja. U državi kakva je Bosna i Hercegovina, Ustav se može mijenjati samo korak po korak. Neka su pitanja riješena u Davtonu. Naprimjer, u Davtonu je zatvoreno pitanje vanjskih granica BiH, kontinuiteta države od 06. 04. \'92., me?unarodnog priznanja, teritorijalnog integriteta i suvereniteta itd. Na sli?an na?in, ovom ustavnom reformom riješili bismo pitanje ja?anja nadležnosti države, boljih, efikasnijih i funkcionalnijih institucija BiH. To je zna?ilo isklju?ivu nadležnost države za poslove odbrane, sigurnosti, uvo?enje institucija Suda i Tužilaštva BiH, mogu?nost da se u izvorne nadležnosti države uvrste i druga pitanja. Uvedena je kategorija podijeljenih nadležnosti u oblastima koje su do sada bile isklju?iva nadležnost entiteta i kantona. Država bi bila nadležna i za poljoprivredu, poreski i pravosudni sistem, lokalnu samoupra, nauku, tehnologiju, ekologiju itd. Prenesene nadležnosti sa entiteta na državu ne bi se mogle vratiti entitetima (što je sada mogu?e!). Predvi?ena je izri?ita nadležnost države za sve zakone iz domena priklju?enja Bosne i Hercegovine EU i NATO. Proširene su nadležnosti i sastav Vije?a ministara. Ukinuto je entitesko glasanje u Domu naroda i smanjena mogu?nost zloupotrebe vitalnog nacionalnog interesa. Po prvi put, dobili smo instituciju predsjednika BiH. Da su amandmani usvojeni, daleko bismo lakše proveli reformu policije i okon?ali druge reforme koje su u toku. Danas više niko ne bi mogao spominjati referendum, vra?anje prenesenih nadležnosti entitetima itd. Sada bismo ve? uveliko radili na pripremama druge faze ustavnih reformi. Nažalost, zbog li?nih i/li uskostrana?kih interesa, SBiH, HDZ 1990. i nekoliko krajnje neodgovornih zastupnika, sve je ostalo po starom. Zahvaljuju?i njima, ostala su loša dejtonska rješenja. Oni koji su glasali protiv ustavnih amandmana po?inili su zlo?in prema BiH. Jeste li ikada nedvojbeno utvrdili razloge zbog kojih su neki bošnja?ki zastupnici tako ?vrsto odbijali podržati ustavne promjene? Razgovarao sam sa nekima koji su glasali protiv. Oni znaju da ovo jeste važan korak naprijed, ali smatraju da nije dovoljno. Me?utim, ne znaju kako i sa kojim strankama posti?i više. Mislili su da ?e me?unarodna zajednica to u?initi umjesto nas. O?ito je da oni žive u nekom prošlom vremenu. Ovo moramo u?initi mi. Najlakše je sastaviti spisak želja i napustiti pregovore. Umije?e je posti?i sporazum. Nakon iznošenja argumentacije da treba glasati ZA amandmane, a u nedostatku argumenata PROTIV, neki su jednostavno rekli da ne smiju glasati \"za\". To govori sve o motivima i interesima protivnika ustavnih reformi. SDA je prošla, a izgleda i još uvi¬jek prolazi, kroz svojevrsnu unutrašnju krizu. Jesu li u pitanju ideološke razlike ili je pak rije? o frakcijskoj borbi za unutarstrana?ku prevlast? Ne slažem se daje SDA u krizi. Dapa?e, imamo visok nivo unutarstrana?kog jedinstva, mada, kao i u drugim velikim partijama, i u SDA postoje razlike koje nastojimo pre-vazi?i demokratskim mehanizmima. Me?utim, svjedoci smo stalnog, ?esto vrlo brutalnog, vanjskog nasrtaja na SDA. Po svaku cijenu nastoje prona?i i produbiti sitne unutarstrana?ke pukotine. Jedan medij je konstantno uklju?en u te procese. Spreman je svakom nezadovoljniku iz SDA odmah dati naslovnicu, ako govori protiv Tihi?a. Isti tretman imaju minorne politi?ke li?nosti, koje se nikada ni?im nisu dokazale, niti na izborima dobile povjerenje gra?ana. Ali, te pukotine ipak postoje. Staje ustvari predmet najja?eg unutarpartijskog sporenja? Vidite, 2001., dok je još bio živ osniva? SDA Alija Izetbegovi?, nastojali smo SDA pozicionirati kao stranku desnog centra, otvorenu i za druge narode, ne samo za Bošnjake. To je bila krupna odluka koja se, zasigurno, nekima nije dopadala. Kome se takva odluka nije dopadala? Manjini. Tada je Izetbegovi? stao na moju stranu. Zahvaljuju?i i odlu?nosti i autoritetu Alije Izetbegovi?a, taj je problem prevladan. Ve? na 3. kongresu definirana je pozicija SDA kao narodne stranke politi?kog centra, otvorene za sve gra?ane - bosanske Hrvate, bosanske Srbe i sve druge Bosance i Hercegovce. Neki su mislili da je to samo forma, a da je Tihi? privremeno rješenje. Pokušali su na 4. kongresu, na sve na?ine, sprije?iti moj ponovni izbor. ?ak i falsificiranjem rezultata glasanja! No, ve?i problem su ovi vanjski udari.

NISMO U KOALICIJI SA LAGUMDŽIJOM

Odakle dolaze ti udari? Sulejman Tihi? ne odgovara ratnim profiterima i drugima (iz svih stranaka!) koji su uklju?eni u razne nedozvoljene, pa i kriminalne poslove. Oni su nadstrana?ka organizacija i pokušavaju metodom pritisaka, prijetnji, medijskih hajki i drugih uticaja zadržati pozicije koje im ne pripadaju. Neki tajkuni uzimaju sebi za pravo da imenuju ?ak i predsjednika, premijera, ministre, ambasadore, uti?u na procese privatizacije itd. Osim toga, tokom proteklih godina, iz SDA su otišli nekada vrlo uticajni kadrovi, stoje sasvim prirodno. Neki nisu ponovno izabrani jer, jednostavno, nisu dobili podršku baze. Drugi su otišli iz raznih razloga. Nije njih Tihi? isklju?io, odlazili su i dok je Izetbegovi? bio na ?elu SDA. Istina, ja nisam želio pristati da bilo ko bude izabran mimo stavova baze. Mnogima je smetalo što insistiram na donošenju odlu- ka u okviru institucija sistema i organa Stranke. Ne prihvatam minder politiku -tj. da se politi?ke odluke donose izvan strana?kih tijela. To je ranije bila rasprostranjena praksa, i to na svim nivoima. Danas u vrhu SDA ima samo nekoliko strana?kih \"prvoboraca\", onih koji su zajedno s Alijom Izetbegovi?em osnovali SDA. Da. To je prirodan proces u svim strankama. Neki od njih su prestali biti u organima stranke zbog starosti, drugi nisu više birani, a neki su otišli i u druge stranke. Nažalost, neki više nisu me?u živima. Niti sam ja ikoga birao, niti sam, pak, uticao na marginaliziranje bilo koga. Uostalom, svako vrijeme ima svoje ljude. I politika SDA se prilago?ava vremenu i prilikama. Tako je ?inio i Alija Izetbegovi?. Pa, ne može SDA u 2006. biti ista kao 1990.! Druga?iji su ciljevi. Mi smo sada dio Evropske narodne stranke. Neprirodno je što se neki od njih nikako ne mogu pomiriti sa tom ?injenicom. Pa, Izetbegovi? je mene izabrao i predložio za politi?kog nasljednika, kako u Stranci, tako i u Predsjedništvu BiH. Znao je i zašto. Sada neki uzimaju za pravo da tuma?e lik i djelo Alije Izetbegovi?a. To nije njihovo, ve? pravo SDA i njenih organa. Posebno poglavlje predstavlja Vaš odnos s reisom Mustafom ef. Ceri?em. Kakav je privatni odnos izme?u Vas i reisa Ceri?a? Ne mogu re?i da imamo izgra?en privatni odnos. Naš odnos je uglavnom službeni, sastajemo se prema potrebi i, što se mene ti?e, u tome nema ništa sporno. Kako reis Ceri? doživljava takav odnos? To morate njega pitati. U proteklih 10-ak godina, vjerski lideri imali su naglašenu politi?ku ulogu. Takva su bila vremena, nekada su ih vladaju?e stranke svjesno uvla?ile u politiku jer su im trebali za neke ciljeve. Neki vjerski lideri se ni danas ne mogu odre?i te politi?ke uloge i spremni su vjerske skupove koristiti za slanje politi?kih poruka, ponekad bez ikakvog osnova i potrebe. Takvu praksu treba prekinuti: potrebna je emancipacija politike u odnosu na vjeru, ali i obrnuto. To je naro?ito potrebno Bošnjacima, jer se naša politika stavlja pod posebnu lupu. Bošnjaci su politi?ki narod, a ne vjerska skupina - i ako ovu proklamaciju želite provesti u djelo, onda je nužno decidirano odvojiti politiku od vjere. Mislim daje to dobro za našu državu i naš narod. Nažalost, ovakav stav neki namjerno pogrešno tuma?e i to ponekad stvara nesporazume. Ima li reis Ceri? neke svoje poli¬ti?ke favorite? Odnosno, plašite li se mogu?nosti da bi mogao podržati Vašeg izravnog rivala Harisa Silajdži?a? Za sada to on još uvijek nije rekao javno. O?ekujem da Islamska zajednica pozove gra?ane da iza?u na izbore i sami izaberu one za koje misle da ?e najbolje zastupati njihove interese. To važi i za sve druge vjerske zajednice u BiH jer bi time dale veliki doprinos demokraciji na ovim prostorima. U novi izborni okršaj sa Harisom Silajdži?em ulazite prili?no oslabljeni. Naime, evidentno ste izgubili medijsku podršku \"Avaza\", najtiražnijeg dnevnog lista u BiH. Plaši li Vas ta okolnost? Nije baš dobro da je najtiražniji list protiv mene, ali se ne plašim. To nije dobro ni za taj list. Uostalom, i na prošlim izborima \"Avaz\" je podržavao Harisa Silajdži?a, ne mene. Sjetite se daje samo nekoliko dana pred prošle izbore \"Avaz\" objavio tzv. istraživanje javnog mnijenja prema kojem je Silajdži? imao preko 60, a ja tek 10-ak odsto podrške! Da, ali ovoga puta \"Avaz\" ide izravno protiv Vas. Na proteklim izborima favorizirao je Silajdži?a, ali Vas nije diskreditirao, kako to danas ?ini. O?igledno se \'Avaz\" stavio u funkciju predizborne kampanje jednog lica i ne bira sredstva kako bi umanjio moje izborne šanse. Rije? je o providnoj propagandi. Vjc ujem da je to ve? jasno prosje?nom ?itaocu. Vidite, iz dana u dan, preko \"Avaza\" me napada nekoliko istih politi?ara krajnje upitnog politi?kog i moralnog kredibiliteta. Sada me kritiziraju što previše sura?ujem sa predsjednikom SDP-a Zlatkom Lagumdžijom. Otvoreno govore neistine i kažu da postoji sporazum prema kojem ?emo poslije izbora i?i u koaliciju. To naprosto nije ta?no. Sa Lagumdžijom nemam nikakav sporazum, ni javni, ni tajni! To su podmetanja od onih koji su sa SDP-om bili u koaliciji ili podržavali tzv. Alijansu za promjene. To je ?isto licem¬jerje, jer je \"Avaz\", koji mene sada napa¬da zbog komunikacije sa SDP-om, dodijelio dr. Lagumdžiji nagradu li?nost godine upravo u vrijeme tzv. montiranih politi?kih procesa! Tada su ?ak i neki visoki zvani?nici Islamske zajednice u BiH, zajedno sa predstavnicima me?unarodne zajednice (Miller, Barry, Petritsch....), podržavali Alijansu za promjene. To što su SDA i SDP podržali ustavne amandmane jeste pitanje odgovornog odnosa prema državi BiH i njenoj budu?nosti. Pored Silajdži?a, Vaš protivkandidat je i Mirnes Ajanovi?, ali sti?e se uti¬sak da je njemu više stalo da Vi izgubite izbore nego da on pobijedi? Mislim da se radi o ne?em drugom. I on i njemu sli?ni koji se stalno vrte na stranicama \"Dnevnog avaza\", uvijek imaju osiguranu naslovnicu - uz uvjet da govore protiv Tihi?a i SDA. To je cijena koju moraju platiti da bi se pojavili u \"Avazu\", i oni, nažalost, pristaju na tu ponižavaju?u ulogu. Zaduženi su da govore ono što njihov stvarni kandidat ne može javno re?i. To je potpuno isti blok i njihove aktivnost su koordinirane i sinhronizirane iz jednog centra. Kako prognozirate ishod izbora? Uvjeren sam da ?e SDA ostati i dalje najja?a stranka u državi. U narednim godinama i dalje ?e u politi?koj žiži biti nacionalno pitanje. Bošnjaci odli?no znaju da ?e njihove nacionalne interese najbolje zaštititi SDA. To ?emo ?initi borbom za državu Bosnu i Hercegovinu u kojoj ?e svi njeni narodi i gra?ani biti ravnopravni na cijelom podru?ju. Prošla su vremena nacionalne isklju?ivosti. Etni?ki interesi moraju biti uskla?eni sa državnim i op?im i ne mogu biti u suprotnosti sa njima. Upravo takvom politikom ?emo najbolje zaštititi nacionalne interese Bošnjaka. Neki drugi, koji su odjednom postali zaštitnici nacionalnih interesa, pokušavaju nas gurnuti u radikalizam i sukobe. To nije dobro za naš narod i našu državu. Ti drugi su dobro poznati bh. gra?anima iz nekih drugih vremena, kada su radili protiv interesa bošnja?kog naroda i uglavnom, kao i sada, samo za svoj vlastiti interes. A ishod izbora za ?lana Predsjedništva BiH? Tako?er sam uvjeren da ?u biti izabran za ?lana Predsjedništva BiH, i to s ve?om razlikom nego na prošlim izborima. Djelujete prili?no samouvjereno. Mislim da realno procjenjujem situaciju. Kao ?lan Predsjedništva, radio sam u dosta složenoj situaciji. Mislim da sam dobro zastupao interese kako bošnja?kog naroda, tako i države. Nije bilo lako. Posebno kada imamo u vidu da su u ovom mandatu smijenjena dva ?lana Predsjedništva. Trebalo je donositi važne odluke. Za to je bio potreban strpljiv rad, ali i umije?e. Posebno bih istakao reformu odbrane i formiranje jedinstvene vojske BiH. Na Ustavnom sudu uvažena je moja inicijativa da su grb i himna RS (grb Nemanji?a i himna \"Bože pravde\"), kao i grb FBiH diskriminiraju?i. Ova obilježja su poništena i više se ne?e mo?i koristiti. U proteklih 5 mjeseci imao sam devet bilateralnih posjeta - Belgija, Holandija, Luksemburg, Italija, SAD, Bugarska, Austrija, Katar i Libija. Tome treba dodati posjete Iranu, Pakistanu i Švicarskoj u prethodnom predsjedavanju. Sve je to bilo važno i korisno za našu državu. Posebno bih istakao posjetu Libiji, pri ?emu je prihva?ena moja molba i \"Energoinvestu\" je dat posao od 320 miliona KM. Velike poslove su dobili i \"Bosnalijek\", \"Saniteks\" i dr.

Schwarz-Schilling je realista, Ashdown je prodavao \"reformatorsku maglu\"

Jeste li zadovoljni dosadašnjim u?inkom novog Visokog predstavnika Schvvarz-Schillinga? Kod ocjenjivanja rada novog Visokog predstavnika mora se imati na umu važna ?injenica: za razliku od svog prethodnika Paddvja Ashdovvna, Schilling ne želi raditi posao koji moraju uraditi doma?i politi?ari. Možda se nekome ?ini da sada idemo sporije, ali to je privid jer su se neke gromoglasno najavljene reforme provedene pod pritiskom Ashdowna pokazale kao najobi?nija magla. Schilling više poštuje i uvažava mišljenje lolaknih politi?ara i to ?e na koncu, uvjeren sam, dati bolje rezultate,

Haris ne želi popiti ni kafu sa mnom, a to govori više o njemu!

Kakav je Vaš privatni odnos s Harisom Silajdži?em? Meni je iskreno žao što je tako, ali je istina da nikada sa Silajdži?em nisam popio kafu nasamo, niti smo ikada privatno raz¬govarali i razmijenili mišljenje o biio ?emu. To nije moj izbor. Naprimjer, prije nekoliko mjeseci nakon našeg tv duela, urednik emisije nas je pozvao na kafu, a Silajdži? je to odbio bez ikakvog objašnjenja. Nakon proteklih izbora, o?ekivao sam da mi Silajdži? ?estita na pobjedi, tim prije jer su naše dvije partije, SDA i Stranka za BiH, ušle u kaoliciju. Sje?ete se, tada sam javno predlagao Silajdži?a za mandatara Vije?a ministara BiH. Zaista sam se sa svoje strane trudio da sa Silajdži?em uspostavim korektnu surad¬nju, ali za to je o?igledno potrebna obostrana želja.